Vršnjačko maltretiranje predstavlja veliki „rizik za mentalno zdravlje djeteta“

Istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i u Engleskoj ističu da vršnjačko maltretiranje može da utiče 5 puta više na pojavu anksioznosti nego zanemarivanje ili zlostavljanje kod kuće.

Po ovom istarživanje djeca koja trpe vršnjačko maltretiranje su podložnija problemima mentalnog zdravlja u budućem životu nego ona koju su trpila fizičko zlostavljanja od strane odraslih.

Problem se produbljuje imajući u vidu da društvo priznaje fizičko zlostavljanje djece od strane odraslih i sa njim se nosi u boljoj ili lošijoj mjeri, dok je maltretiranje i zlostavljanje na marginama, posebno u društvima u kojima se na to gleda kao neka vrsta „kaljenja“. Roditelji nerijetko znaju reći: „Neka se on sam izbori….“. Škole pak u većini slučajeva problem ignorišu ili ga guraju pod tepih. Djeca bivaju prepuštena sama sebi ne imajući na raspolaganju niti jedan potporni sistem.

violences-scolaires-pour-illustration_1993437

Kako možemo znati da je dijete žrtva vršnjačkog zlostavljanja?

Na psihološkom nivou, dijete može reagovati na više načina. Ono što treba da alarmira je drugačije ponašanje djeteta bez jasno vidljivog razloga.

Dijete može da se povuče u sebe, može da ispolji somatske promjene (bolovi u stomaku, glavi, ponovljene upale uha, itd.), može da odbija odlazak u školu, mogu da se dese poremećaji sna… Dijete isto tako može postati agresivno prema svom okruženju, može da traži više novaca od roditelja ili da ga pak krade. Posljedica može da bude i pad školskog uspjeha ili učestali izostanci iz škole.

Na fizičkom planu ono što treba da poveća oprez roditelja su hematomi, oštećena odjeća ili često gubljenje odjevnih predmeta.

Ukoliko situacija potraje, žrtva može da razvije anksiozni poremećaj ili depresivni, pa čak i školsku fobiju, a adolescenti mogu da budu podložniji suicidu.

Koja je uloga odraslih?

Prije svega je važna rana prevencija, kako bi se ova vrsta nasilja otkrila u što ranijoj fazi i preduprijedila. Roditelji su prije svega dužni da shvate ovaj fenomen zaista ozbiljno i da ne gledaju na to kao na „dječije svađe“.

Žrtva se najčešće boji da kaže ko je zlostavljač i na taj način nerijetko ulazi u začaran krug. Roditelji treba dijete da vrlo direktno pitaju… „Da li te neko dira u školi?“ Pitanje otvorenog tipa, kao npr. „Da li je sve ok?“ je neodređeno i više govori o zabrinutosti roditelja. Komunikacija između djeteta i roditelja je početak rješenja problema, pri čemu je važno da je dijete svijesno da je roditelj spreman da ga sasluša i da mu pomogne.

Za početak je najvažnije imenovati problem i informisati dijete o različitim vrstama nasilja. Potom je važno predočiti djetetu da je svako nasilje neprihvatljivo i da mu se treba suprotstaviti. Dijete treba da shvati ozbiljnost situacije i nepravde. Na taj način se djetetu pruža okvir u kojem će mu biti lakše da se otvori.

Kada dijete odluči da progovori važno je da se roditelji što prije uključe u cijeli proces razrješenja problema koji podrazumijeva niz etapa. Nakon što su roditelji i dijete razgovarali, neophodno je alarmirati školske organe, te postići njihovu što veću uključenost.

U Evropi…

U Švedskoj unazad nekoliko godina postoji formalno-pravna odgovornost direktora škola u oblasti prevencije rizika od vršnjačkog zlostavljanja. Oni imaju odgovornost da uspostave program intervencija protiv „school bullying“. Preventivni programi postoje u većini država Zapadne Evrope, a i dalje su ishodi za zlostavljanu djecu zabrinjavajući.

Ostaje otvoreno pitanje kakvom su tek riziku izložena djeca koja nemaju niti jedan potporni sistem?

Jasna Dragišić, psiholog

izrazbl@gmail.com
Inicijativa za rast i razvoj, IZRAZ
Majke Knežopoljke 11, Banja Luka

+387 65 026 344

Advertisements

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s