Šta možeš danas – ostavi za sutra

prokrastinacija 1

Sigurna sam da nema osobe koja, barem jednom u životu, nije odložila neku važnu obavezu „za sutra“ ili „za ponedjeljak“. Onda kada ponedjeljak dođe, odložimo je do prvog. Neke od nas prokrastinacija, poznatija kao odlaganje obaveza, muči samo ponekad i u manjoj mjeri, dok za neke od nas predstavlja ozbiljan problem, izvor stresa, neuspjeha, depresivnosti, anksioznosti, niskog samopouzdanja. Prokrastinacija se definiše kao odlaganje obaveza (za koje nam je jasno da je bolje da ih uradimo odmah), koje u konačnici dovodi do neželjenih negativnih posljedica i ometanja dostizanja naših ciljeva. Ona je uvijek povezana sa nekim osjećanjem nelagodnosti u vezi sa aktivnošću za koju znamo da bi trebalo da je obavimo, a mi je, eto, odgađamo za sutra. Međutim, nije svako odlaganje – prokrastinacija. Nekada je odlaganje strateško, kada racionalno i argumentovano procjenjujemo da danas nemamo neophodne resurse za optimalno izvršenje zadatka (ako nemam rezervnu sijalicu, nema nikakvog smisla da se upustim u mijenjanje one koja je pregorila). Upravo je ovo i jedna od zamki prokrastinacije – procijeniti kada samo tražim izgovore, a kada strateški odlažem!

Odlaganje može da bude povremeno i/ili situaciono („sutra ću da nazovem tetku, ionako me uvijek „smara“ što je nikad ne zovem“; „platiću telefon sutra, sad mi se ne da čekati u banci“) i hronično (odlažem gotovo uvijek, u najrazličitijim situacijama, od čitanja knjige koja me interesuje, do izlaska na ispit, poziva dečku koji mi se sviđa). Ozbiljnost prokrastinacije i njenih posljedica takođe može da varira od manje ozbiljnih (kao što je povremeno isključivanje telefona ili izbacivanje iz biblioteke) do vrlo ozbiljnih i dalekosežnih posljedica koje smanjuju kvalitet života osobe (kao što su odlaganje važne zdravstvene kontrole, nezavršavanje fakulteta, trajno nezadovoljstvo poslom…)

Šta ljudi najčešće odlažu?

Odložiti možemo šta god nam duša želi! Koliko različitih aktivnosti – toliko i različith odlaganja, koja se generalno mogu podijeliti u tri grupe:
1. Odlaganje svakodnevnih obaveza (čišćenje kuće, plaćanje računa, pisanje mejlova…) Iako se posljedice odlaganja ovih aktivnosti čine nebitnima, ovih aktivnosti je puno i brzo se nagomilavaju, što vrlo brzo dovodi do ugrožavanja životnog komfora, porasta osjećanja neprijatnosti i akumulacije nezadovoljstva
2. Odlaganje aktivnosti ličnog rasta i razvoja (učenje, promjena posla kojim smo nezadovoljni, druženje sa prijateljima, vježbanje, posjeta ljekaru…)
prokrastinacija3. Odlaganje aktivnosti nametnutih od strane drugih (pisnje izvještaja na poslu, predavanje zahtjeva za izdavanje dokumenata, porodične obaveze)
Prokrastinacija predstavlja bespotrebno odlaganje važnih i korisnih aktivnosti za neko drugo, „bolje“ vrijeme. Ta važna aktivnost uvijek biva zamjenjena nekom drugom, koja je najčešće potpuno beskorisna i kontraproduktivna. Koliko često se uhvatite kako surfate internetom, u potrazi za „važnim“ informacijama umjesto da pišete taj godišnji izvještaj (učite za ispit, pospremate kuću…)?! Posljedica ovakvog ponašanja je da sabotiramo sami sebe i svoje ciljeve, negativno utičemo na svoj lični i profesionalni razvoj, društveni život, zdravlje…

Zašto uopšte odlažemo?

Uviđamo važnost aktivnosti koju odgađamo, a umjesto nje se bavimo trivijalnostima, pa to nema nikakve logike. Ovo ponašanje je u psihološkom smislu dosta složeno i ne može se svesti na jednostavan nedostatak organizacionih vještina ili vještina upravljanjem vremenom. U korijenu prokrastinacije najčešće možemo pronaći:
Anksioznost (strah) povodom ishoda aktivnosti koju odlažemo, bio on pozitivan ili negativan. Izazivaju je iracionalna uvjerenja u vezi sa onim aspektima aktivnosti koje osoba smatra prijetnjom po svoj doživljaj lične vrijednosti: „Ako napišem ovaj članak ljudi bi mogli reći da je glup i da sam ja glupa, to ne smijem dozvoliti, bolje da ovo odložim.“ „Ako završim diplomski i diplomiram, moraću da počnem da radim, a onda će svi shvatiti koliko sam nesposoban za ovo!“
Anksioznost povodom neprijatnosti koju nosi sama aktivnost, odnosno niska tolerancija na frustraciju, koja je proizvod iracionalne filozofije kratkoročnog hedonizma: „Jako bih voljela da naučim njemački, ali mi je tako naporno i dosadno da idem na kurs i učim, ne mogu da podnesem toliki napor, bolje da izađem u provod.“
Pasivno-agresivno ponašanje, odnosno bunt protiv nametnutih obaveza ili osoba koje nam ih nameću. „Baš neću da spremim sobu, ko je ona da mi to nameće, imam ja pametnijeg posla!“

Šta možemo uraditi da prekinemo ovaj začarani krug odlaganja?

Najjednostavnijie rečeno: uraditi ono što odlažemo! Kao i mnoge druge stvari u životu, i ovo je mnogo lakše reći nego učiniti. Da bismo sebi pomogli u ovom nastojanju da se izborimo sa prokrastinacijom, ovaj zadatak možemo posmatrati kroz četiri faze:
1. Svijest o tome da odlažemo, iz kojih razloga, koje emocije i iracionalna uvjerenja se nalaze u osnovi našeg odlaganja, koje izgovore koristimo. Npr. Marko odlaže traženje novog posla, iako je nezadovoljan platom koju ima na ovom. Plaši se da će na intervjuu ispasti glup i nesposoban, surfuje internetom i žali se na platu, posao, život, umjesto da aktivno traži bolji posao.
2. Postaviti ciljeve, jasne, konkretne, mjerljive, ne suviše široke i sa suviše udaljenim rokom. Npr. „Pronaći najmanje 2 konkursa i prijaviti se na iste, do kraja mjeseca.“
3. Predano se baviti dostizanjem cilja. Nakon što se definiše cilj, napravi se konkretan akcioni plan i predano se posveti dostizanju cilja, što znači da je neophodno da prihvatimo neprijatnost koju sa sobom nosi rad na problemu i da odustanemo od ideje da ćemo do promjene doći lako. Akcioni plan bi mogao da glasi: „Napisati dobar CV i motivaciono pismo, potražiti korisne savjete na internetu o intervjuima za posao, tražiti savjete od prijatelja, u petak uvježbavati sa Marijom situaciju intervjua.“
4. Upornost. Važno je biti svjestan da je za prevazilaženje problema prokrastinacije neophodno biti dugoročno uporan u pronalaženju, osporavanju i suprotstavljanju iracionalnim uvjerenjima koje nas uvode u odlaganje, biti svjestan činjenice da je za nas korisno da zarad dugoročnog interesa tolerišemo sadašnju neprijatnost; to je cjeloživotni projekat.

prokrastinacija 3

Ukoliko i vas muči prokrastinacija i procjenjujete da prijeti da ugrozi vašu dugoročnu dobrobit i kvalitet vašeg života, podršku i pomoć u prevazilaženju ovog problema možete pronaći u Inicijativi za rast i razvoj, u vidu savjetovanja, radionica i tekstova koje često objavljujemo.

Zoja Kovačević, psiholog i psihoterapeut

Inicijativa za rast i razvoj IZRAZ, +387 65 026 344, izrazbl@gmail.com


Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s