Psihologija

Polazak u školu

Kupili ste knjige, sveske sa omiljenim junacima, pernice, bojice… I šta sad? Svaki roditelj vrlo emotivno doživljava polazak svog prvačića u školu, a kako će prvačić da ga doživi, to u velikoj mjeri zavisi baš od roditelja i njihovih reakcija. Zato, spremite se za polazak u školu!

Djeca u vremenu straha

Iako smo svi svjesni da hiljade ljudi svakodnevno gubi život širom svijeta zbog ratova, svireposti i terorizma, i nama odraslima to ipak djeluje tamo negdje, daleko od nas i naše djece, nažalost osvijestimo tek kada se geografski približi i desi tamo gdje na koncu nismo očekivali.
Takvi događaji u odraslim bude razne emocije, strah, tugu, očaj, bezizlanosti i opet nemoć… Nerijetko se roditelji pitaju kako da zaštite svoju djecu od te vrste događaja i osjećanja. Kako da ih utješe kada su i sami preplašeni? Da li je moguće zaštititi dijete od događaja kojima je ono okruženo putem svih vrsta medija. Kako to uraditi bez laganja i pretvaranja?
NIKAKO!

Pismo roditeljima

Ustvari, čini mi se da današnja porodica pati upravo zbog nedostatka suprotnog: previše je prepuštena sama sebi, sa premalo repera. Savremena porodica ne može više da nađe svoje mjesto, ono se negdje u razvoju nauke i tehnologije zagubilo, kao i njena uloga u društvu. Svuda oko nas vlada nepovjerenje i strepnja… živimo u korumpiranim državama, a naša sutrašnjica je krajnje neizvjesna. Danas svaka porodica skoro svakodnevno mora da izmišlja svoja lična pravila, svoje zakone.

Kako djeca postaju žrtve marketinga?

pub

Marketing industrija se sve više bazira na najmlađim potrošačima tražeći nove tehnike i strategije koje bi trebale da daju još bolje rezultate. A šta je sa etikom i da li uopšte postoje granice u potrošačkom svijetu?
Dijete danas ima autonomiju u okviru svoje porodice, danas se njegovi ukusi poštuju, njegove preferencije prate i nastoji mu se ugoditi. Ova vrsta klime upravo pogoduje i stvara veliki prostor za ekonomsku propagandu namijenjenu baš najmlađim. Tako dolazimo do termina „faktor maltretiranja“ koji se odnosi na sposobnost djeteta da traži od roditelja da mu kupe konkretan proizvod sve dok ovi ne popuste i ne kupe proizvod koji ne bi kupili inače. Upravo na ovom faktoru se bazira marketing velikih kompanija koje ga nastoje učiniti što efikasnijim. Današnji roditelji, i sami žrtve brendova, su spremniji da popuste potrošačkim prohtijevima svoje djece od generacije svojih roditelja.

Što možeš danas – ostavi za sutra

prokrastinacija 1Sigurna sam da nema osobe koja, barem jednom u životu, nije odložila neku važnu obavezu „za sutra“ ili „za ponedjeljak“. Onda kada ponedjeljak dođe, odložimo je do prvog. Neke od nas prokrastinacija, poznatija kao odlaganje obaveza, muči samo ponekad i u manjoj mjeri, dok za neke od nas predstavlja ozbiljan problem, izvor stresa, neuspjeha, depresivnosti, anksioznosti, niskog samopouzdanja. Prokrastinacija se definiše kao odlaganje obaveza (za koje nam je jasno da je bolje da ih uradimo odmah), koje u konačnici dovodi do neželjenih negativnih posljedica i ometanja dostizanja naših ciljeva. Ona je uvijek povezana sa nekim osjećanjem nelagodnosti u vezi sa aktivnošću za koju znamo da bi trebalo da je obavimo, a mi je, eto, odgađamo za sutra. Međutim, nije svako odlaganje – prokrastinacija. Nekada je odlaganje strateško, kada racionalno i argumentovano procjenjujemo da danas nemamo neophodne resurse za optimalno izvršenje zadatka (ako nemam rezervnu sijalicu, nema nikakvog smisla da se upustim u mijenjanje one koja je pregorila). Upravo je ovo i jedna od zamki prokrastinacije – procijeniti kada samo tražim izgovore, a kada strateški odlažem!

Zašto muškarci ne plaču?

urlBrojne studije potvrđuju da su djeca koja su bila uključena u programe namijenjene rastu i razvoju socio-emocionalnih vještina manje agresivna, manje anksiozna i da bolje rješavaju probleme od svojih vršnjaka koji nisu bili uključeni u slične programe. Pored toga, dobro razvijene socijalne i emocionalne kompetence na ranom uzrastu su direktno povezane sa budućim akademskim postignućem i stanjem mentalnog zdravlja. Drugim riječima, kada djeca nauče kako da sama sebe umire, kako da izraze svoja osjećanja i kako da se ponašaju prema drugima, stvaraju čvrst temelj za budući uspjeh i blagostanje. Ukratko, jedan od boljih pokazatelj sreće i zadovoljstva životom je stepen emocionalne inteligencije. Što su nam djeca emocionalno inteligentnija to će biti srećnija!

Psihološki aspekti neplodnosti

vjestacka 1Neplodnost, medicinski potpomognuta oplodnja i psihološki faktori koji su u vezi sa njima su teme o kojima se dosta govori i piše u posljednje vrijeme. Nažalost, često se od osoba koje su suočene sa problemom neplodnosti mogu čuti iskustva o nedostatku podrške, zanemarivanju njihovih osjećanja, stresa koji osjećaju suočavajući se s tim životnim izazovom.

U stručnim krugovima, neplodnost se definiše kao nemogućnost da se, prirodnim putem, začne, održi trudnoća i rodi zdravo dijete. Prema podacima Svjetske zdravstene organizacije ovo je problem koji pogađa 10-15% populacije u reproduktivnim godinama, te je karakterističan za sve dijelove svijeta, gotovo sve kulture i slojeve društva. Interesovanje za medicinski potpomognutu oplodnju je sve veće, kao i broj djece začete i rođene pomoću in vitro oplodnje, pogotovo u zapadnom svijetu. Sve ovo je uticalo i na povećan interes za psihološke aspekte ovog problema i načine uticaja na njih.

Vršnjačko maltretiranje predstavlja veliki „rizik za mentalno zdravlje djeteta“

violences-scolaires-pour-illustration_1993437Istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i u Engleskoj ističu da vršnjačko maltretiranje može da utiče 5 puta više na pojavu anksioznosti nego zanemarivanje ili zlostavljanje kod kuće.

Po ovom istarživanje djeca koja trpe vršnjačko maltretiranje su podložnija problemima mentalnog zdravlja u budućem životu nego ona koju su trpila fizičko zlostavljanja od strane odraslih.

Problem se produbljuje imajući u vidu da društvo priznaje fizičko zlostavljanje djece od strane odraslih i sa njim se nosi u boljoj ili lošijoj mjeri, dok je maltretiranje i zlostavljanje na marginama, posebno u društvima u kojima se na to gleda kao neka vrsta „kaljenja“. Roditelji nerijetko znaju reći: „Neka se on sam izbori….“. Škole pak u većini slučajeva problem ignorišu ili ga guraju pod tepih. Djeca bivaju prepuštena sama sebi ne imajući na raspolaganju niti jedan potporni sistem.

Anksiozni poremecaji

Selektivni mutizam

indexSelektivni mutizam je anksiozni poremećaj kod djece. Osnovna karakteristika selektivnog mutizma je nemogućnost govora u određenim situacijama koje su vezane za širu socijalnu sredinu (npr. u školi, u vrtiću, u nepoznatoj vršnjačkoj grupi, sa nastavnikom ili vapitačem), dok je dijete u potpunosti sposobno da govori u porodičnom okruženju u kojem se osjeća opuštenije. Selektivni mutizam karakteriše parališuća stidljivost kada dijete treba da govori, ali samo u određenim situacijama. Dijete se u tim situacijama ne izražava ni verbalno ni emotivno tako da postaje socijalno izolovano. Socijalna fobija je povezana u 90% slučajeva sa ovim poremećajem.

Kada psihologu

kada psi

Djeca nisu pošteđena svakodnevnih briga, stresa, ljutnje, ličnih preispitivanja… Neki bi rekli da to jača karakter… i iako je tačno da pojedini životni izazovi imaju značajno učešće u formiranju ličnosti, neki mogu da budu destruktivni. Često mislimo da se djeca lako i brzo adaptiraju na najrazličitije okolnosti samo zato što ne verbalizuju svoja stanja svijesti.

 

 

 

 

Strahovi kod djece predškolskog uzrasta

halloween_atchoum_spectacle_enfantsPostoji više tipičnih strahova kroz koje, manje više, prođu svi ljudi u toku djetinjstva. Neki od njih su: strah od pada, od jakih zvukova, od nepoznatih lica, od odvajanja, od kupanja, od vode u očima, od životinja, od vukova, od duhova, vještica i drugih stvorenja… Strahovi nastaju i nestaju. Oni odražavaju faze sazrijevanja dječije psihe. Normalni u nekom razvojnom periodu, postaju problematični samo ukoliko uzmu maha i smetaju djetetu u svakodnevnom životu, i/ili ukoliko potraju.

 

 

 

Djeca i TV

teleČinjenica je da se ispred TV ekrana i najrazigranija djeca “utišaju” i “zalijepe” za prizor koji im je pred očima. Vikendom ujutro ili tokom kišnog dana roditelji rado prihvataju ovakav razvoj događaja.
Bez pretjerivanja nekih ranijih generacija koje su satanizovale sliku, treba reći da ti trenuci mira imaju svoju cijenu: prevelika stimulacija slikom i bukom uzrokuje povećanu razdražljivost, agresivnost i nestabilnost; kao i osjećaj umora. Djeca treba da se kreću i “troše” fizički kako bi razvila sve svoje potencijale.
Danas je poznato da slika ne zaustavlja misaoni proces, ali čini dijete pasivnim i spriječava ga da preuzme inicijativu što je neophodno za nesmetan psihički razvoj.

Zašto djeca predškolskog uzrasta lažu?

lazRoditelji često brinu kada njihova mlađa djeca (3 do 5 godina) govore neistine, jer strijepe, na ovaj ili onaj način, da je takav vid ponašanja odraz njihovog karaktera. Ne brinite! Djeca predškolskog uzrasta su dobro poznata po “izvrtanju istine”. Nisu ni buntovni, ni bezobrazni, jednostavno to čini sastavni dio njihovog razvoja.
Prestaće da lažu kada nauče razliku između imaginarnog i stvarnog, te kada počnu da usvajaju smisao za dobro i loše.
Kao roditelji, važno je da na te laži gledate kao razvojnu fazu i da ih iskoristite za učenje, umjesto da gledate na njih kao na probleme. Govorenje istine je nešto što se postepeno uči, tokom godina, to nije nešto što naši mališani znaju čim se rode.

 

 

Ko su „helikopter roditelji“?

dimanche-17-parent-helicoptere.survivre-la-tentation-213669

Pojam «helikopter roditelji» označava suviše zaštitničke roditelje koji bez prestanka budnim okom prate svoju djecom. To su roditelji koji žele da svoju djecu poštede svih neugodnosti na koje ona mogu da naiđu

Advertisements

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

w

Povezivanje sa %s